06.10.2021

Zašto stoji realizacija IPA projekta u Vranju

Evropska unija putem pretpristupne pomoći (IPA) podržava strategiju proširenja EU. 

Ova pomoć je namenjena kako kandidatima, tako i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU. 

Osnovni cilj  pomoći je da se zemlje kandidati pripreme za pristupanje evropskoj porodici.

IPA projekti se odobravaju za jačanje vladavine prava i demokratskih institucija, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, za reformu državne uprave, sprovođenje ekonomskih reformi, razvoj civilnog društva itd.

Druga komponenta u okviru pretpristupne pomoći odnosi se na prekograničnu saradanju.

Ovi IPA projekti deluju u graničnim oblastima i pomažu građanima sa jedne i druge strane granice u rešavanju određenih zajedničkih problema i promovišu održiv privredni i društveni razvoj.

Mnoge lokalne samouprave u Srbiji su putem IPA projekata prekogranične saradnje rešile goruće probleme u svojim zajednicama.

Dobar primer je grad Pirot koji je do 2020. godine realizovao 18 projekata prekogrančne saradnje Bugarska – Srbija, u vrednosti preko 3 miliona evra.

Grad Vranje ima jedan IPA projekat koji je započet sa Montanom u Bugarskoj još 2015. godine.

Kažem započet, jer nisam siguran da je projekat uspešno realizovan do kraja.

Projekat se odnosi na modernizaciju i renoviranje sportske infrastrukture u vrednosti od 300.000 evra i potpisan je od strane tadašnjeg gradonačelnika Zorana Antića, a realizacija je započeta za vreme sadašnjeg gradonačelnika Slobodana Milenkovića.

Stvarni razlog zastoja u realizaciji nije poznat.

Verovatno se radi o nekim utvrđenim nepravilnostima tokom realizacije.

Lokalnim samoupravama je lakše kada projektima apliciraju kod države jer se utrošena sredstva „lakše pravdaju“, dok se kod Evropske unije pravda svaki utrošeni evro, poštuju se rokovi, kontroliše eventualna odstupanja planiranog i ostvarenog i u krajnjem slučaju zahteva se povrat sredstava i lokalna samouprava biva stavljena na crnu listu.

Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj Grada Vranja bi trebalo aktivnije da radi na novim projektima i da aplicira za sredstva iz evropskih fondova.

Međutim, da bi to zaživelo potrebno je imati mlade, ambiciozne, obrazovane ljude iz različitih oblasti koji govore strane jezike, koji znaju kako privući sredstva i ono što je možda i najvažnije, imati sposobne ljude koji započet posao mogu završiti do kraja bez ikakvih problema, pošteno i čistog obraza.

Ako Grad ne prepozna takve ljude, prepoznaće ih inostranstvo.

Ja u potpunsti podržavam mlade  koji odlaze tamo gde se ceni njihjovo znanje i njihov rad.

Moramo imati na umu da se radi o ozbiljnim projektima velikih vrednosti koji zahtevaju odgovornost i disciplinu u njihovoj realizaciji. 

Neretko se desavaju razne malverzacije prilikom realizaije ovih projekata koje uz pomoć kontrole u svakoj fazi realizacije izađu na videlo.

Finansijska kontrola i revizija, kontrola rashodovanja sredstava iz evropskih fondova i kontorla javnih nabavki je i moja oblast naučnog interesovanja kao doktoranda na katedri za finansijku kontrolu državnog Univerziteta za nacionalnu i svetsku ekonomiju u Sofiji.

Prevaru definišemo kao skup nepravilnosti izvršenih od strane određenog lica koje zna da će kao krajnji rezultat ostvariti nezakonitu korist.

One su češće kod realizacije infrastrukturnih projekata.

Najčešće se radi o ugradnji materijala lošijeg kvaliteta od definisanog projektom, falsifikovanju računovodstvene dokumentacije, prikazivanju lažnih troškova itd.

Takođe, kod projekata velikih vrednosti, kakvi su IPA projekti, imamo i malverzacije u postupku javnih nabavki.

Setimo se nedavne afere sa IPA projektima u Surdulici u vezi sa malverzacijom sa javnim nabavkama za rekontrukciju i rehabilitaciju Centra za zaštitu životne sredine na Vlasini.

Uprkos novom Zakonu o javnim nabavkama još postoje rupe koje omogućavaju vršenje zakulisnih radnji.

Po mnogima jedan od važnijih problema jeste kontrola svrsishodnosti javnih nabavki, tj. kontrola ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti.

Jedan od prostih primera nesvrsishodne javne nabavke je kada neko ministarstvo nabavlja vozilo za praćenje štićenih lica i u specifikaciji zahteva da prtljažnik bude minimalno 560 litara, da automobil poseduje CD-MP3 uređaj sa sa izmenjivačem najmanje 6 CD-ova.

Ovo je samo jedan od primera iz prakse koji karakteriše nesvrsishodnu javnu nabavku i može podstaći sumnju na zloupotrebu.

Pretpristupna pomoć Evropske unije je i te kako značajna posebno za jugoistočni deo Srbije u nerazvijenim opštinama.

Od opštinskih i gradskih rukovodstava u velikoj meri zavisi da li će ova šansa biti iskorišćena ili ne.

Ovo je mač sa dve oštrice.

Mnogi se polakome i umesto opšteg interesa zadovoljavaju svoje lične interese.

Zato je neophodna pravovremena kontrola u svakom segmentu realizacije čime bi se u korenu sasekli pokušaji nezakonitih radnji u vezi sa IPA projektima na štetu građana.

 

(Autor je doktorand na katedri za finansijsku kontrolu Univerziteta za nacionalnu i svetsku ekonomiju u Sofiji)

Foto Vranje News